U
Beogradu postoji ogroman broj znamenitosti koje bi smo Vam iskreno
preporučili da posetite no zbog ograničenja koje nam nameće
internet prostor :-( izdvojili smo Vam neke pod pretpostavkom da
imate na raspolaganju samo jedan dan za razgledanje a ovo su neki
objekti i mesta koje, po našem subjektivno mišljenju,
koje nikako ne biste trebali propustiti a moguće ih je, fizički,
obići za jedan
dan
Kalemegdan
Najlepši
je i najveći beogradski park, istovremeno je i najznačajniji
kulturno-istorijski kompleks, u kojem dominira Beogradska
tvrđava iznad ušća Save u Dunav. Naziv
Kalemegdan odnosi se samo na prostorni plato oko Tvrđave koji
je osamdesetih godina 19. veka pretvoren u park. Plato je, dok je
Tvrđava bila glavno vojno uporište Beograda, služio
da se neprijatelj osmotri i sačeka za borbu; zbog toga i njegovo
ime potiče od turskih reči kale - polje i megdan - borba.
Turci su Kalemegdan nazivali i Fićir-bajir što znači "breg
za razmišljanje".
Hram Svetog Save
Najveća
pravoslavna bogomolja na svetu nalazi se u istočnom
delu Svetosavskog trga. Pripreme za njegovu izgradnju trajale su
veoma dugo, još od 1894. Na drugom konkursu raspisanom 1926.
godine usvojeno je arhitektonsko rešenje arh. Bogdana Nestorovića,
uz kasnije prihvatanje nekih elemenata projekta arh. Aleksandra Deroka.
Osvećenje temelja izvršio je patrijarh Varnava 15. septembra
1935. godine, a kada su radovi poodmakli, patrijarh Gavrilo je 27.
maja 1939. godine svečano osvetio, i u oltaru, uz kamen temeljac,
položio povelju. Dalja izgradnja bila je prekinuta napadom Nemačke
na Jugoslaviju, 6. aprila 1941. Tek u leto 1984. godine dobijena
je dozvola od države za nastavak gradnje, pa je ratom i komunističkom
bahatošću oskrnavljen hram ponovo osvetio patrijarh German u prisustvu
svih srpskih arhijereja, 30. aprila 1985. godine, položivši
povelju o nastavku radova u novim istorijskim prilikama. Za protomajstora
izgradnje određen je arh. Branko Pešić, profesor
Univerziteta. Iako u izgradnji, već danas spomen-hram predstavlja
organski deo savremene živopisne siluete Beograda, čineći
jedno od njegovih glavnih obeležja.
Knez Mihajlova ulica
Pešačka zona i trgovački centar - Knez Mihailova ulica je zakonom zaštićena kao jedno od najstarijih i najvrednijih gradskih spomeničkih ambijenata, sa nizom reprezentativnih zgrada i građanskih kuća nastalih krajem 70-tih godina 19. veka. Smatra se da je još u vreme Rimljana ovde bio centar naselja Singidunum, a u vreme Turaka na ovom području krivudale su ulice sa baštama, česmama i džamijama. Sredinom 19. veka ovde je u gornjem delu bila bašta kneza Aleksandra Karađorđevića. Nakon izrade regulacionog plana Beograda, koji je 1867. izradio Emilijan Josimović, ulica je brzo izgrađena i dobila svoju fizionomiju i sadržaj. U njoj se grade kuće i nastanjuju najuticajnije i najbogatije porodice trgovačkog i političkog Beograda. Godine 1870. Uprava grada je i zvanično krstila ulicu dajući joj ime - ulica Kneza Mihaila.
Zoološki vrt Beograda
Smešten u samom centru grada, Zoološki vrt Beograda, ili Vrt dobre nade, nalazi se na jednoj od najatraktivnijih gradskih lokacija - Kalemegdanskom parku. Osnovan je 1936. i jedna je od najstarijih kuća životinjskog carstva u Evropi. Prostire se na površini od 6 hektara, poseduje 2000 životinja sa oko 200 životinjskih vrsta, a pored divljih obiluje i domaćim životinjama. Njegovom danas lepom izgledu doprinose i brojni izgrađeni objekti, infrastruktura, nove česme i fontane, Galerija skulptura u drvetu, rad vajara Vuka Bojovića, vrtić za prinove - Bebi zoo-vrt... Za 60. rođendan dobio je spomenik za svoga nekada najzanimljivijeg i najomiljenijeg stanovnika, majmuna Samija, prvog šimpanze koji je došao u Zoo-vrt.
Kosančićev Venac
Seme iz koga je potekao Beograd - drvoredi i prostorni ambijent sa starijim privatnim zgradama i javnim gradjevinama vracaju nas u prošlost našeg grada. Saborna crkva podseća nas da je baš ovde bio duhovni centar pravoslavnog Beograda u vreme stvaranja moderne srpske države. Ovaj ambijent neminovno budi sećanja na važne ustanove kao što su prvi hotel, prva škola, prva štamparija, prva apoteka. Nigde kao ovde se nemože tako hronološki ispratiti razvoj beogradske građanske arhitekture tokom XIX veka. Od materijalno i umetnički skromnog palanackog neimarstva do konstruktivno složenije i stilski bogatije evropske arhitekture; od jednostavnih dela priučenih dunđera do osmišljenih projekata školovanih i kreativnih arhitekata.
Botanička Bašta - Jevremovac
Osnovana je odlukom Ministarstva prosvete Kraljevine Srbije 1874. godine, na predlog Josifa Pančića, kome je i poverena uprava nad njom. Danas se prostire na površini od oko 5 ha i obuhvata, pored otvorenih površina, Staklenu baštu i prostor Instituta za botaniku sa upravnom zgradom, herbarom, bibliotekom, slušaonicama i laboratorijama. Na otvorenom prostoru, u Botanickoj basti nalazi se oko 300 vrsta drveca i zbunja domacih, evropskih i egzoticnih biljaka. 2005. godine zahvaljujući podršci japanske vlade, u okviru botaničke bašte, otvoren je vrt koji, kao što u imenu stoji, poseduje sve odlike umetnički oblikovanih, fascinantnih japanskih bašta. Harmonična veza vode, kamena i biljaka odiše smirenošću i jednostavnošću i sam vrt predstavlja najlepši poklon užurbanim stanovnicima grada i njihovim gostima.